Uspješno održan okrugli stol na temu: "Mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma"

30.03.2012. - Šesti u nizu stručnih rasprava od značaja za područje Primorsko-goranske županije te za izradu novog prostornog plana Županije, uspješno održan okrugli stol na temu: "Mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma"

Primorsko-goranska županija danas je jedna od najrazvijenijih županija Republike Hrvatske. Svoj razvoj primarno temeljni na četiri gospodarske grane i to: promet (pomorstvo), energetika, brodogradnja i naravno turizam. Razvidno je da je dosadašnji razvoj temeljno generiran komparativnim prednostima našega kraja od kojih je more i s morem vezane djelatnosti najizdašniji i najdirektniji zamašnjak tog razvoja.

Upravo kako bi se dodatno naglasila komparativna prednost mora, pa i u segmentu turizma, pokrenut je niz aktivnosti vezan u promišljanju novih sadržaja i kapaciteta koji će turističku ponudu našeg područja dodatno obogatiti. Pritom je uočen relativni nesrazmjer u nautičkim kapacitetima i sadržajima susjednih nam konkurentnih turističkih destinacija u odnosu na naše područje.

Uočene su dvije osnovne nesukladnosti. Prva je vezana uz planove razvoja luka nautičkog turizma i pripadajućih sadržaja, a druga uz kroničan deficit sidrišta za turističke brodove za kružna putovanja. Upravo kako bi se navedene nedorečenosti ispravile, za potrebe izrade novog Prostornog plana PGŽ, izrađen je elaborat "Mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma na području Primorsko – goranske županije" (Hrvatski hidrografski instituta – Split d.o.o.) i elaborat "Sidrišta za putničke brodove za kružna putovanja te ostala privezišta i nautička sidrišta" (Pomorski fakultet u Rijeci), koje su prezentirane na okruglom stolu, od strane njihovih izrađivača. Za naglasiti je kako su izrađivači navedenih dokumenata ujedno i najmeritornije institucije na razini RH za rješavanje ove teme. Angažirani su da pripomognu u jasnom artikuliranju smjernica za daljnji razvoj i afirmaciju ovog vida turizma.

Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, između ostalog, je nominirano da se Prostornim planom županija imaju odrediti sve luke nautičkog turizma i to prema: položaju, vrsti te najvećem kapacitetu i veličini. Bitno je pritom naglasiti da luke nautičkog turizma koje nisu prepoznate u Prostornom planu županije ne mogu biti nominirane u lokalnim dokumentima prostornog uređenja. Time je i odgovornost Županije spram kvalitetnog planiranja i dimenzioniranja optimalne mreže marina i općenito luka nautičkog turizma veća. Uvažavajući navedeno u novom Prostornom planu Primorsko-goranske županije odabirom i prostornim razmještajem novih sadržaja u prostoru teži se spriječiti dodatna devastacija prostora i ekosustava na kopnu, obali i u moru. Osobito se žele spriječiti konflikti između različitih sadržaja, kao i kumulativno negativno djelovanje više sadržaja.

Nautički turizam je specifičan oblik modernih turističkih kretanja i jedan od najzastupljenijih oblika turističke rekreacije. Privukao je ogromnu pažnju u cijelom svijetu te se smatra jednim od novih i neprocjenjivo važnih segmenata turizma. Drugim riječima, nautički turizam predstavlja novu gospodarsku razvojnu šansu, posebno radi izuzetne atraktivnosti Jadranskog mora, otoka i obale. Istovremeno u sebi krije stanovite opasnosti i rizike. Luka nautičkog turizma pritom je ključni nositelj razvoja i temeljni infrastrukturni objekt u sustavu nautičkog turizma na nekom prostoru. Republika Hrvatska pa tako i Primorsko–goranska županija, kontinuirano oskudijeva s brojem vezova za nautička plovila svih veličina (što je posebno izraženo u nemogućnošću prihvata mega jahti u odnosu na potražnju) pa je i to razlog više da se istraže potencijalne lokacije za smještaj luka nautičkog turizma. Sukladno analizi statističkih i ostalih dostupnih podataka, te temeljem Strategije i Studije nautičkog turizma Republike Hrvatske može se zaključiti da manje od polovine plovila i jahti koje u ljetnoj sezoni plove hrvatskim dijelom Jadrana koristi vez u komercijalnim marinama, dok se većina plovila i jahti slobodno i neorganizirano sidri u prirodnim uvalama ili vezuje u prolaznim mjesnim lučicama. Glavni razlog tome su nedostatni kapaciteti marina u ljetnom periodu, što je naročito izraženo na otocima. Manje od polovine nautičko-turističkog prometa (ne računajući mala plovila koja ne koriste marine) je obuhvaćeno organiziranim prihvatom koji je osim u gospodarskoj i u funkciji zaštite okoliša. Želja nam je stoga utvrditi optimalnu mrežu luka nautičkog turizma na način da se osigura ostvarenje maksimalnog turističkog odnosno gospodarskog učinka uz racionalnu i održivu opterećenost prostora. Pritom će konkurentnost nautičkog turizma i u budućnosti prije svega biti uvjetovana činjenicom koliko smo zaštitili i očuvali izvornost našeg obalnog prostora i mora.

U ponudi vezova za nautičke plovne objekte u Hrvatskoj u odnosu na zemlje Mediterana, udio Hrvatske iznosi oko 6,9%, Francuske 47,3%, Italije 10,4%, Grčke 6,4%, Turske 4,9% ...

S obzirom na duljinu obalne crte, Hrvatska je prema istraživanjima do 2008. godine imala oko 3,6 komercijalna veza po kilometru obale, Francuska 70,5 vezova, Italija 14,9 vezova, Španjolska 35,6 vezova te Grčka 0,7 veza.

Ako se prihvati duljina obalne crte kao jedan od najznačajnijih kriterija za smještaj luka nautičkog turizma, razvidno je da postoji nesrazmjer u ponudi vezova u Hrvatskoj (pa i u Primorsko – goranskoj županiji) u odnosu na taj kriterij. Može se zaključiti da su zemlje čije su prirodne mogućnosti za razvoj nautičkog turizma slabije od hrvatskih, uspješnije iskoristile svoje mogućnosti.

Primorsko - goranska županija imala je 2010. godine ukupno 3.416 vezova što na dužinu obale od 1065 km, iznosi 3,2 veza po dužnom kilometru obale. Sadašnje stanje odnosa broja vezova i duljine obale, u odnosu na zadani parametar za Hrvatsku (10 vezova po dužnom kilometru obale) nedvojbeno ukazuje da Primorsko – goranska županija ima mogućnosti za povećanje broja vezova za oko  7.000.

U sedam postojećih marina: Opatija - Admiral, Marina Opatija - Ičići, Punat, Cres, Mali Lošinj, Rab i Supetarska Draga  i 9 planiranih važećim Prostornim planom županije: Lovran, Rijeka, Bakar, Crikvenica, Novi Vinodolski (u izgradnji), Krk, Stara Baška, Nerezine i Mali Lošinj moguće je osigurati maksimalno dodatnih 5910 vezova. Razvidno je da i izgradnjom ukupnih danas planiranih nautičkih kapaciteta ponuda vezova nije dostatna te je nužno planirati dodatne lokacije za organizirani prihvat nautičkih plovila.

Stoga su osim marina nominiranih u važećem Prostornom planu PGŽ, predložene nove potencijalne lokacije za izgradnju dodatnih 19 marina s ukupno 4180 vezova. Planirane su 2 marine do 600 vezova, 1 marina do 350 vezova, 4 marine kapaciteta do 250 vezova, ostale planirane marine imaju kapacitet od 70 do 200 vezova. Realizacijom samo dijela planiranih sadržaja u značajnome će se doprinijeti afirmaciji nautičkog turizma kao ključnog na našem dijelu Jadrana.

Uz potrebu za nedvosmislenim definiranjem mreže luka nautičkog turizma uočen je i kronični nedostatak sidrišta za turističke brodove za kružna putovanja. Želja je da se novim Prostornim planom PGŽ definiraju potencijalna sidrišta za putničke brodove za kružna putovanja (cruisere) i utvrde kriterije za njihovo uređenje u planovima užeg područja sukladno svjetskim i europskim standardima uvažavajući stajališta optimalnog korištenja i zaštite prostora. Predložena je poželjna mreža sidrišta za cruisere sukladno planiranim turističkim kapacitetima područja te svjetskim standardima uz maksimalno poštivanje zaštite okoliša. Lokacije za sidrišta za cruisere predložena su ispred središta prostornih cjelina: Rijeke, Opatije, Cresa, Malog Lošinja, Raba, Krka i Crikvenice. Pritom se vodilo računa da se predloži mreža sidrišta ispred centara mikroregija odnosno značajnih turističkih središta uz mogućnost planiranja i dodatnih sidrišta manjeg kapaciteta i na ostalim područjima kroz prostorne planove uređenja općina odnosno gradova.

***

Predmetne teme bile su obrađene kroz izlaganja:

  1. Mogućnosti razvoja luka nautičkog turizma - Hrvatski hidrografski institut - Split d.o.o. – doc.dr.sc. Srećko Favro
  2. Sidrišta za putničke brodove za kružna putovanja - Pomorski fakultet u Rijeci – prof.dr.sc. Robert Mohović

Moderator skupa: dr.sc. Ljudevit Krpan (JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ)

Slike sa skupa pogledajte u foto galeriji.