Uspješno održan okrugli stol na temu: Perspektive demografskog razvitka, sustav naselja i područja za građenje PGŽ

9. 3. 2012. - Četvrti u nizu stručnih rasprava od značaja za područje Primorsko-goranske županije te za izradu novog prostornog plana Županije, uspješno održan okrugli stol na temu: Perspektive demografskog razvitka, sustav naselja i područja za građenje PGŽ.

Županija, sukladno Zakonu, osigurava učinkovitost sustava prostornog uređenja, te usmjerava prostorni razvoj svog područja sukladno polazištima i smjernicama iz dokumenata državne razine.

Interes je Županije da stvori takve prostorne preduvjete koji će omogućiti što kvalitetniji sveukupni, ali u prvom redu kvalitetan gospodarski razvitak svog područja, temeljen na principima održivog razvitka. U cilju ostvarenja tog zadatka Primorsko-goranska županija pristupila je izradi novog Prostorni plan Primorsko-goranske županije (u nastavku teksta: Plan).

Plan je temelj za osmišljavanje dugoročnog razvitka u prostoru i u tom cilju on određuje osnovne okvire razvoja u kontekstu prostornih mogućnosti i zakonskog okvira. On je sintezni dokument koji u sebi sažima sve dosegnute spoznaje o prostoru  i generira pravila za racionalno gospodarenje njime. Zbog njegova značaja izuzetno je važno Plan graditi na kvalitetnim spoznajama o prostoru  i  o procesima koji se u njemu odvijaju. Kvalitetne spoznaje garantiraju stvaranje kvalitetnih podloga za donošenje ispravnih odluka.

Na okruglom stolu prezentirane su spoznaje do kojih smo došli u okviru dviju tema; "stanovništvo" i "građenje".

Prva je tema bazična, jer je stanovništvo polazna osnova za svako daljnje promišljanje. Ono je i razlog i temelj za izradu Plana. Nažalost, u demografskom razvoju Županije možemo utvrditi prevladavanje nepovoljnih pretpostavki koje će predstavljati određene barijere u njenom budućem razvoju. Ta su ograničenja vezana uz broj stanovništva, neujednačen demografski razvitak pojedinih dijelova Županije (demografsku polarizaciju), smanjenje nataliteta i problem reprodukcije, starenje stanovništva i sl.

Poražavajuća je činjenica da sve projekcije budućeg kretanja broja stanovnika govore da će ukupan broj stanovnika u Županiji opadati (do 2021 za 5%, a u perodu od 2021-2031 još za 4%). Nažalost, procesi ukazuju i da će se demografska polarizacija između njezinih podregija i dalje pojačavati:

  • broj stanovnika Grada Rijeke i Gorskog kotara i dalje će padati (-),
  • broj stanovnika Priobalja i Otoka će rasti (+) 
  • broj stanovnika Otoka ostat će gotovo na današnjoj razini (min. rast)

Smanjit će se broj i udio stanovništva radnoaktivne dobi, a “strukture” stanovništva postat će još  nepovoljnije nego li su danas:

  • stanovništvo će biti sve starije, 
  • smanjit će se se broj djece predškolske, školoobvezatne i srednjoškolske dobi,
  • povećat će se ovisne dobne  skupine, itd.

Druga je tema posljedica čovjekovog djelovanja. Građenje je upravo proporcionalno stanovništvu i njegovoj gospodarskoj aktivnosti.  Iz ulaznih demografskih i gospodarskih parametara analiziranih u dosadašnjim fazama izrade Plana proizlazi:

  • da je bitno smanjena potreba za planiranjem novih prostora za stanovanje
  • da će dinamika rasta i promjene u strukturi gospodarstva zahtijevati promjenu u strukturi površina namijenjenih radu  i odmoru/rekreaciji (ovdje kao gospodarska kategorija) i njihovom dimenzioniranju
  • da za pojedine gospodarske namjene uopće neće biti potrebno planirati nove prostore, naročito ne one izdvojene iz naselja, jer ih je već sada previše.
  • da će posebnu pažnju trebati posvetiti racionalnijem korištenju već zauzetih prostora (privesti namjeni napuštene)
  • da će u cilju što bržeg gospodarskog oporavka biti potrebno osigurati što brže i jednostavnije privođenje planiranih površina zacrtanoj namjeni (ustrojavanjem "nove" strukture  površina za građenje)

Kroz postupak izrade postavili smo si  pitanje kako ustrojiti prostorni razvoj koji će donijeti sveukupni prosperitet Županije, na "negativnim" demografskim projekcijama, u momentu kada je gospodarska (industrijska) aktivnost  zamrla. Također smo  razmišljali  da li je moguće da Plan, osim konkretnih rješenja u smislu definiranja pojedinih namjena, ponudi i neka strukturna rješenja, koja će imati neposredan utjecaj na brzinu i jednostavnost privođenja namjeni, onih površina koje su od vitalnog značaja za razvoj gospodarstva. Došli smo do zaključka da odgovor, između ostalog, treba tražiti u načinu određivanju strukture površina za građenje i načinu provođenja planova u odnosu na navedenu strukturu (građevinsko područje, građevinsko zemljište, gradnja izvan građevinskog područja; posredna provedba, neposredna provedba).

Prezentirana su rješenja do kojih smo došli u okviru ove teme, pozvani su predstavnici Ministarstva, stručnih službi jedinica lokalne samouprave i stručne javnosti koji su svojim viđenjem i razmišljanjima dali doprinos rezultatima okruglog stola.

Teme su prezentirali:

  1. Perspektive demografskog razvitka PGŽ do 2031. godine – dr.sc. Ivan Lajić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb 
  2. Sustav naselja i prijedlog strukture područja za građenje u PGŽ, Duško Dobrila, dipl.ing.arh., JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ

Slike sa skupa pogledajte u foto galeriji.