Uspješno održan okrugli stol na temu: Pruga visoke učinkovitosti (Trst)-Rijeka-Zagreb-(Budimpešta)

24. 2. 2012. Treći u nizu stručnih rasprava od značaja za područje Primorsko-goranske županije te za izradu novog prostornog plana Županije uspješno održan okrugli stol na temu Pruga visoke učinkovitosti (Trst)-Rijeka-Zagreb-(Budimpešta)

Primorsko-goranska županija je u postupku izrade novog Prostornog plana. Jedan od temeljnih ciljeva je osigurati konkurentan razvoj cjelokupnog županijskog gospodarstva. Kao prednost i zamašnjak ukupnom gospodarskom razvoju naglašena je geostrateška, prometna, pozicija PGŽ odnosno more i djelatnosti vezane uz pomorstvo kao komparativno dominantne u odnosu na ostale regije RH. Pritom se primarno misli na osiguranje adekvatnih pretpostavki razvoja lučko-terminalnog čvora Rijeka, odnosno osiguranje pretpostavki za potencijalno moguć razvoj luke Rijeka. Poseban se naglasak daje na nedjeljivost (jedinstvo) lučko-terminalnog i željezničkog segmenta, obzirom da se željeznica ima razvijati primarno u funkciji zadovoljenja robne prometne potražnje generirane rastom prometa luke Rijeka. Stoga je jedan od temeljenih razvojnih ciljeva PGŽ razvoj riječkog prometnog pravca odnosno izgradnja pruge velike učinkovitosti Botovo-Zagreb-Rijeka- i dalje prema EU odnosno izgradnja cjelovitog željezničkog čvora Rijeka i neposredno povezivanje lučkih bazena adekvatnom željezničkom infrastrukturom.

Da bi se navedeno ostvarilo nužno je osigurati mogućnost faznog razvoja lučko-terminalnog i željezničkog pa i ukupnog prometnog sustava vodeći pritom računa i o kvaliteti suživota sa lokalnom zajednicom. Tu se prije svega misli na osiguranje prijevoza više od 60-80% pretovarenog tereta u luci željeznicom, ali i uvođenje željeznice u javni gradski prijevoz putnika (primarno izgradnjom drugog kolosijeka i adekvatnih stajališta od Šapjana do Škrljeva) čime bi se osiguralo i smanjenje opterećenja najužeg gradskog središta osobnim vozilima koja u grad dolaze na dnevnoj bazi (putovanje na/s posla, fakultete i dr.).

Na okruglom stolu se primarno istaknulo trenutno stanje željezničke infrastrukture te dinamika i aktivnosti na modernizaciji postojeće željezničke pruge, uz osobito isticanje nužnih aktivnosti na modernizaciji i dogradnji Željezničkog čvora Rijeka (cjelovita izmjena sustava vuče, izgradnja drugog kolosijeka od Škrljeva do Šapjana, dogradnja teretnih kolodvora Brajdica i Rijeka, ugradnja automatskih pružnih blokova i modernih signalno-sigurnosnih uređaja, uređenja stajališta za javni gradski prijevoz, produljenje kolodvora na trasi postojeće pruge i dr.). Pritom se prikazala povezanost razvojnih planova kontejnerskih terminala na Brajdici i Zagrebačkoj obali sa planovima modernizacije i dogradnje željezničke infrastrukture.

Dan je pregled danas nominiranog koncepta razvoja željezničkog sustava na razini PGŽ u važećem Prostornom planu PGŽ koji podrazumijeva modernizaciju postojeće pruge, dogradnju drugog kolosijeka u gradu Rijeci, izgradnju obilazne pruge grada Rijeke na koti 300 mnm, povezivanje na mrežu istarskih a nastavno i EU pruga, ali i pruga visoke učinkovitosti koja prolazi Crikveničko-vinodolskim područjem. Posebno je dan pregled dosadašnjih aktivnosti na promišljanju razvoja pruge visoke učinkovitosti (Trst)-Rijeka-Zagreb-(Budimpešta) te su predstavljena varijantna rješenja (dosadašnja i prijedlog novih trasa) nove željezničke pruge od Skradnika do Rijeke, uz jasno isticanje nužnih tehničkih elemenata te argumentaciju za predlaganje nove varijante. Osobito je bitno da se za predložene trase (iako se ističe optimalna) može provesti Procjena utjecaja na okoliš (PUO) temeljem koje će se i utvrditi konačna optimalna trasa odnosno uvjeti za njenu gradnju. Jednom potvrđena trasa pruge kroz PUO će poslužiti kao kvalitetna podloga u izradi Prostornog plana PGŽ, dok se paralelno mogu raditi idejni projekti za odabranu trasu pruge. Obzirom da postupak provedbe PUO u pravilu traje više od godinu dana za očekivati je da će se u novom Prostornom planu PGŽ (čija je izrada u tijeku i čije se dovršenje očekuje u prvoj polovici 2013.) naći i preferentna trasa pruge za koju će se moći ishoditi lokacijske i ostale dozvole za gradnju.

Isto tako bitno je i nominiranje ukupnih prometnih projekata, pa i projekata željezničke infrastrukture, u okviru Operativnog programa za promet za drugi dio 2013 (prije svega za financiranje projektiranja) odnosno za Operativni program za promet za 2014. - 2020. (kao projekt čija će se gradnja financirati kroz strukturne fondove).

Zaključno su predstavljeni ukupni gospodarski potencijali koje regija i država mogu ostvariti realizacijom ideje povezivanja Željezničkog čvora Rijeka na mrežu brzih pruga (preko Kopra i Trsta) odnosno na TEN-T mrežu pruga (prepoznatu kroz projekt EU 6.), a koji podrazumijeva aktivno željezničko povezivanje prugama velikih brzina od Lyona preko Venecije i Trsta nastavno do Ljubljane i Budimpešte, uz povezivanje na Švicarske pruge preko Milana.

Posebno je pritom istaknut značaj otvaranja osobito dinamičnog i velikog turističkog tržišta koje se potencijalno širi na razini vremena putovanja manjoj od 4 sata, a što u konačnici može biti presudan prednost za PGŽ prilikom njenog prepoznavanja kao turističke destinacije.

***

Moderator okruglog stola bio je dr.sc. Ljudevit Krpan.

Predmetne teme bile su obrađene kroz izlaganja:

  1. Postojeća željeznička pruga Rijeka-Zagreb (postojeće stanje i potencijali) – Tomislav Hozjan, HŽ Infrastruktura
  2. Projekcije prometa i varijantna rješenja željezničke pruge visokih učinkovitosti – Stjepan Kralj, Institut IGH Zagreb
  3. Društvena opravdanost povezivanja željezničke pruge Budimpešta-Zagreb-Rijeka na mrežu EU pruga (Trst) - prof.dr.sc. Ivan Dadić


Prezentacije:

Slike sa skupa pogledajte u Foto galeriji.