Uspješno održan okrugli stol na temu: Obnovljivi izvori energije u novom Prostornom planu PGŽ

17. veljače 2012. - Kao drugi u nizu stručnih rasprava od značaja za područje Primorsko-goranske županije te za izradu novog prostornog plana Županije uspješno održan okrugli stol na temu Obnovljivi izvori energije u novom Prostornom planu PGŽ

Porast cijena energije postala je uobičajena vijest u medijima, toliko uobičajena da, nakon još jednog teškog uzdaha, obično prelazimo preko nje i nastavljamo po starom. Najveći dio te energije dolazi od fosilnih goriva (ugljen, nafta, prirodni plin). No, fosilna goriva su neobnovljivi izvori energije koji se mogu trošiti dok se ne potroše, a zbog klimatskih promjena trebalo bi bih prestati trošiti čim prije. Proizvodnja nafte već šest godina stagnira, njena dostupnost će se uskoro početi bespovratno smanjivati a cijene rasti. Slično će se u ovom desetljeću dogoditi i plinu i ugljenu. To znači da će se za isti standard potrošnje fosilnih goriva morati izdvajati sve više novaca, odnosno, da će se za sve druge potrebe imati sve manje. Dakle, i oni kojima je odbojno razmišljati o energiji (neovisno o tome da li se radi o pojedincu, jedinici lokalne samouprave, ustanovi, poduzeću ili nekom petom), na posredan način osjetit će da energija snažno djeluje na njihov posao i kvalitetu življenja.

Očigledan je pravac u kojem bi se trebalo djelovati – smanjiti potrošnju energije i koristiti obnovljive izvore energije. Manje je očigledno kako to postići u konkretnim okolnostima.

Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije radi na novom Prostornom planu Primorsko-goranske županije (PP PGŽ). S obzirom da se očekuju sve veći problemi s dostupnošću fosilnih goriva, Zavod osobitu pozornost u novom PP PGŽ posvećuje obnovljivim izvorima energije. Zna se da su potencijali za iskorištavanje sunčeve energije i energije vjetra kod nas najveći, ali su značajni potencijali i u energiji iz biomase, malim hidroelektranama, geotermalnoj energiji i energiji mora. Za veće jedinice za proizvodnju energije, iz navedene palete obnovljivih izvora energije, nužno je ishoditi potrebne dozvole, što znači da one i u prostorno-planskom smislu moraju biti definirane.

I sadašnji (stari) PP PGŽ omogućavao je izgradnju većih i manjih jedinica za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali u vidu načelnih odredbi koje su jedinice lokalne samouprave mogle u svojim prostornim planovima razraditi na način da se na osnovi njihova prostornog plana mogu ishoditi potrebne dozvole. No, pokazalo se da je to, uz vrlo složen administrativni postupak na nacionalnoj razini, težak put i za jedinice lokalne samouprave i za investitore, pa je malo tko krenuo tim putem.

Izrađujući stručne podloge za novi PP PGŽ Zavod je odlučio da znatno unaprijedi prostorno-planski pristup obnovljivim izvorima energije, barem onim s najvećim potencijalom - energija sunca i vjetra.  Izrađene su sljedeće studije:

  • "Analiza prostornih mogućnosti za korištenje energije vjetra u PGŽ", studiju je izradio Energetski institut "Hrvoje Požar";
  • "Analiza mogućnosti korištenja prostora za izgradnju sunčanih elektrana na području PGŽ", studiju je izradio Institut za primijenjenu ekologiju OIKON d.o.o.

Time su identificirane lokacije s najboljim energetskim potencijalima, što ipak nije dovoljno za ishođenje potrebnih dozvola. Svaka lokacija za koju se traži dozvola treba biti znatno detaljnije obrađena (prema važećoj regulativi). Da bi se barem neke lokacije mogle provesti neposredno temeljem PP PGŽ, odlučeno je da se za pet vjetroelektrana i pet sunčanih elektrana dodatno razradi dokumentacija do potrebne razine za ishođenje dozvola. Tako je već gotova "Izrada urbanističkih uvjeta smještaja i gradnje za pet lokacija sunčanih elektrana na prostoru PGŽ" (Institut za primijenjenu ekologiju OIKON d.o.o.), a uvjeti smještaja za pet vjetroelektrana vjerovatno će biti gotovo tijekom ove godine.

Iskustvo zemalja koje su napravile puno više nego Hrvatska na primjeni obnovljivih izvora energije govori da se zamah u toj domeni događa kada naraste svijest javnosti da je to potrebno i kada postoji "pritisak odozdo" da se ide tim smjerom. Decentralizirani energetski sustavi zasnovani na obnovljivim izvorima energije najpovoljniji su za okoliš, a oni se u većoj mjeri događaju upravo tamo gdje postoji sinergija civilnih inicijativa i jedinica lokalne i regionalne samouprave. U nastojanju da se omasovi primjena decentraliziranih energetskih sustava iz obnovljivih izvora uz težnju dobroj suradnji s civilnim inicijativama, na okrugli stol pozvani su neki od njih kako bi se pridružili raspravi. Svojim viđenjem i inicijativama dali su doprinos rezultatima okruglog stola.

Stručne podloge predstavili su:

  1. Energija vjetra – Nikola Karadža, EIHP, Zagreb
  2. Energija sunca – dr.sc. Oleg Antonić i Željko Koren, OIKON, Zagreb


Slike sa skupa pogledajte u foto galeriji.